Umjesto ekonomskog rasta i profita, u središtu društvene transformacije treba da budu vitalne ljudske potrebe, što revoluciju brige i dubinsku preformulaciju političkog djelovanja lijevih pokreta čini nužnim.

2025-09-29 08:41:02

MOĆ – FEMINISTIČKI GLEDANO

Piše: Amy Allen

Kako bi izbjegle maskulinističke konotacije pojma „moć“, mnoge feministkinje iz različitih teorijskih sredina zalagale su se za rekonceptualizaciju moći kao kapaciteta ili sposobnosti, posebno kapaciteta osnaživanja ili transformacije sebe i drugih

2025-08-28 10:43:00

Prekarna ljubav kasnog kapitalizma

Piše: Justyna Szachowicz-Sempruch

Fenomen prekarnosti ljubavi vidim kao novu etiku susreta na bazi konsenzualne otvorenosti koja govori protiv otuđenja želje koje je diskutovano u doba „hladnih intimnosti“, tj. kulture neobavezujućih prijatelja sa benefitima, on-lajn susreta „zajebi drugare“/„zajebi tijela“ i drugih/anonimnih ponašanja, uključujući bijele laži i varanje

2025-04-22 11:22:57

U potrazi za novim revolucionarnim subjektom

Piše: Elisabeth Armstrong

Marksistički feminizam istražuje kako rodne ideologije strukturišu proizvodnju u kapitalizmu. On osporava primat kapitalizma da odredi društvene vrijednosti, kako razmjensku vrijednost nadnica tako i višak vrijednosti profita, čineći upotrebnu vrijednost reproduktivnog rada vidljivom. Marksistički feminizam danas se bori sa dva središnja pitanja, od kojih prvo glasi – Kako je politička ekonomija orodnjena u kasnom kapitalizmu?, a drugo – Kako društvena reprodukcija ljudi i zajednica obnavlja kapitalizam umjesto da podrži anti-kapitalističku praksu?

2024-07-30 07:58:33

Dolazak nepoznate djevojke

Piše: Alain Badiou

Ono što se iznad svega mora potvrditi, bilo da ste muškarac ili žena, jesta da se žensko pitanje, u mjeri u kojoj uopšte postoji, ne može odrediti zahtjevima savremenih kapitalističkih društava. Treba da izaberemo potpuno eksterno polazište. A vjerovatno zbog ovoga, po prvi put, nema bjekstva od činjenice da je ženstveno, kako je skorije razjašnjeno, povezano sa filozofskim gestom

2024-07-16 07:53:57

Nepravde distribucije i prepoznavanja

Piše: Nansy Fraser

„Sa istorijski specifičnim, diferenciranim pogledom na savremeno kapitalističko društvo, možemo locirati jazove, ne-izomorfizam statusa i klasa, višestruke kontradiktorne interpelacije društvenih subjekata, i mnoge složene moralne imperative koji motivišu borbu za socijalnu pravdu“

2024-05-28 09:13:36

Želja, pristanak i liberalna ekonomija

Piše: Lenore Coltheart

Istrošeni seksualni koncept buržoaske želje i pristanka mogao bi nestati iz vidokruga kada bi naš jezik i naši životi shvatili značenje riječi jouissance (užitak), o kojem su pisale francuske feministkinje. Možda je ova riječ dugo traženi ključ za razjašnjenje konceptualnih prepreka između ličnog i političkog

2024-04-07 12:24:06

Kapitalizam bez patrijarhata

Piše: Judith Van Allen

Na žene gerilke iz Trećeg svijeta smo romantičano gledale kao na modele ženskog oslobođenja: naše divljenje prema njima potaknulo je naš bijes prema sopstvenoj zemlji zbog akcija u Vijetnamu. U našim malim grupama studiozno smo čitali „Goldflower's Story“ („Priča Zlatnog cvijeta“) i raspravljali o ženama u Kini kao putokazu kako postići oslobađanje za žene u Sjedinjenim Američkim Državama

2024-03-01 09:12:29

Budućnost majčinstva

Piše: Elayne Rapping

Vrli novi svijet reproduktivne tehnologije – tehnike kontracepcije, „upravljanje“ rađanjem, praćenje fetusa, vještačka oplodnja i surogat majčinstvo – više od bilo koje društvene ili naučne pojave koje se mogu prisjetiti tjera feministkinje da se suoče sa centralnim pitanjima koje nas muče već dvadeset godina: Šta je majčinstvo? Šta je porodica? Kakav je odnos seksualnosti i reprodukcije? Kakav je odnos žena prema naučnom establišmentu i kapitalističkom ekonomskom poretku? I možda najteže od svih pitanja: Šta to znači – zaista znači – biti žena?

2023-07-20 08:05:21

BRISANJE MUŠKOG POGLEDA

Piše: Ana Aleksić

„Betwixted“ je naslov umjetničke knjige akademske slikarke Ane Aleksić koja sadrži kolaže nastale na osnovu slučajno nađenih negativa anonimnog autora iz 1970-tih ili 1980-tih godina. U eseju koji prenosimo autorka piše o svom radu u kontekstu tema (ne)vidljivosti ženskog autorstva u istoriji umjetnosti, seksualne objektifikacije ženskog tijela i mogućnosti otpora kroz brisanje muškog pogleda (male gaze)

2023-06-22 08:35:32

VOLJETI NAKON OKTOBRA

Piše: Jelena Martinović

O „crvenoj ljubavi“ koju je zagovarala Aleksandra Kolontaj treba razmišljati isključivo u okvirima komunističkog političkog projekta. Jedino tako možemo je spasiti od bizarnosti i apsurdnosti do koje lako stižemo ako taj okvir zanemarimo

2023-04-28 08:37:41

Siromaštvo i reproduktivna prava

Piše: Jovana Davidović

Najčešće se teorijska diskusija o pravu na abortus fokusira na etičku dimenziju: prekid trudnoće se analizira u kontekstu prava na život. Istovremeno, značajno manje teorijskih perspektiva posvećeno je istraživanju abortusa iz vizure žene. A da stvar ostaje na margini naučnih interesovanja potvrđuje još rjeđa zastupljenost studija koje izlažu dugoročne životne posljedice za žene koje, suočene sa siromaštvom, ostvaruju neželjene trudnoće

2023-04-05 09:13:43

KAKO DEKOLONIZOVATI IDEJU PRAVDE

Piše: Andrea Jelić

Feministički pristup pravdi predlaže nam kao rješenje ne samo ženske sudove, već i druge prakse zaštite, oblike samoodbrane zajednice, modele uspostavljanja pravde, edukaciju, konkretna iskustva koja nam pokazuju da je pravda koja se ne zasniva isključivo na kaznama, zatvorima i represiji ipak moguća

2023-03-06 11:50:14

REVOLUCIJA U DOMAĆINSTVU (I)

Piše: Radisav Stijović

Ono što bismo, kao teorijsko-praktični nauk, mogli preuzeti od Anđele Dejvis i drugih feministkinja i marksistkinja koje su bile zaokupljene kućnim radom jeste ideja da se do transformcije društva dolazi, između ostalog, kroz promjenu onih društvenih odnosa koji čine svakodnevicu

2023-02-05 12:44:35

TUMAČENJE SNOVA KAO ŽENSKI RAD

Piše: Čarna Brković

Ljetnja je subota u Podgorici 2015. godine. Moja sestra Ksenija i njena drugarica Itana su prespavale u Ksenijinoj sobi. Ujutru – ili tačnije negdje oko podneva – Ksenija i Itana me zovu da dođem kod njih. Dok pijemo kafu, ove dvije mlade žene od dvadeset tri godine mi pričaju šta su sanjale. Itana je sanjala kako se vozi sa Sandrom na motoru, kako pada i lomi nogu. Sandra je njihova prijateljica koja se preselila u Dubai i počela da radi kao hostesa u hotelu. Ksenija se ne sjeća jasno svog sna od prethodne noći, ali zato prepričava kako je prije par dana sanjala da leti držeći se za rame svoje simpatije. Oba sna ove dvije mlade žene su bila vrlo snažna i mi provodimo narednih pola sata razgovarajući o tim snovima i o ljudima u njima.

Refleksije

„BUEN VIVIR“ UMJESTO RAZVOJA